Kako pristupati problemima?

Zašto je uopšte bitno pričati o pristupu problemu kada se on pojavi?! Zašto je bitno da problem uopšte sagledamo ili imamo bilo kakavu startegiju za njegovo rješenje?

Problemi su sastavni dio života i oni se sa vremena na vrijeme pojavljuju kako u privatnom tako i u poslovnom životu.

Ono što je meni čudno jeste da se mi ponašamo kada se pojave problemi kao da je to bilo nemoguće i da se nije trebalo desiti, ponekad smo u čudu, ponekad smo u šoku, uglavnom ispoljavamo negodovanje. Zašto, ako je to neminovno?

Razlog za posjedovanje  strategije u pristupu problemu jeste naći njegovo rješenje uz najmanji utrošak energije. Stara tibetanska poslovica koja je nastala u Šaolin školama borilačkih vještina kaže:

“Najveća bitka je ona koja je dobijena bez ulaska u istu”. Mnogi su razlozi zašto je ova konstatacija tačna. Kad je čovjek junior on ne razumije dovoljno ozbiljnost pristupa problemu.

Ono što sam obično i ja sam radio jeste da odmah isti čas uskočim u problem bez razmišljanja o njemu niti  sekunde, već odmah krenem u fight ili riješavanje istog, ne razmišljajći o bilo kakvim posljedicama, o najlakšem putu za dolazak do riješenja, o efikasnosti i na kraju o tome koliko vas to košta emotivno što na kraju plaćamo zdravljem. Otuda da mnogi CEO-ovi i uspješni ljudi imaju zdravstvene izazove.

Lično klasifikujem probleme na:

• Probleme koji je se pojave, a nisu veliki s tim da ih mi doživljavamo kao blokere. Onda ih zbog svog ega podižemo na nivo važnosti broj jedan. Zbog toga što imamo pretpostavke  koje nisu zasnovane na iskustvu ili su zanovane na skromnom iskustvu, pa očekujemo isti scenario svaki put. To vam je kao kada ste preživjeli neko jako nevrjeme pa sada vam je svaka grmljavina panika i pripremate se za najgori scenario. Da li vrijedi riješavanje ovog problema?
• Problemi koji su mali ali imaju tendenciju da budu veliki. Njih ne treba riješavati već će vremnom sami da eroziraju. Njih treba zaobilaziti, ne uplitati se u njih ali ih pomno posmatrati kako ne bi postali problemi koji imaju napadački karakter. To su vam oni problemi koji kada se pojave, a vi odmah uskočite u njih i onda kao kada vatri date kiseonika ona bukne u veliki plamen umjesto da pustite da se sama ugasi pomno motreći da ne napravi požar. Sve dok ste vi u konfliktu sa problemom on se hrani i konstantno povećava intezitet napada. Koji su to problemi? Recimo problem sa međuljudskim odnosima u timovima, npr. kada imate nekoga čangrizavog koji ima tendenciju da vas bocka. Sve dok se vi “primate” i pokušavate da se odbranite i dajete tome važnost, njemu stvarno raste energija i problem biva sve veći i veći. To može biti situacija i sa vama nekom bliskom osobom u porodici sa kojom imate konstantan potencijalani konflikt. Takođe kada dobijete neprovjerenu informaciju da određen problem postoji i vi žurno potrčite da radite demant i da se branite. Birajte bitke u kojma ćete vojevati. 
• Ovo se zove i identifikovanje problema koji stvarno treba da se riješi. Problemi koji su bitni da se primjete i da ih priznate da postoje, da ih ne ignorišete već da se susretenete sa njima u punom njihovom kapacitetu. To su problemi koji recimo pokazuju da podaci prodaje nisu dobri u brojevima, ili da projekat ne ide u pravom smijeru jer ste vi prepreka ili neko drugi. Tu su, takođe, zakonske regulative koje ne treba da zanemarite već da prihvatite kako da riješite ovaj izazov što prije to bolje. Mogu biti i upozorenja koja dobijate od vaših bliskih osoba koja su potkrepljena činjenicama i argumentima. Istinski izazovi koji prijete da vam naprave ozbiljne posljedice. Ovo se zove i identifikovanje problema koji stvarno treba da se riješi.

Šta je potrebno da učinite ako vas problem zadesi? 

1. Kada dobijete informaciju o nastanku problema prvo se, ako možete, izmjestite iz mjesta u kome se nalazite fizički, ako to nije moguće i sama promjena položaja tijela će upriličiti malo bolje stanje od onoga u kome vas je zatekao problem.  Zašto? Postoje takozvana sidra, to su stanja u kome ste zatečeni i sama promjena položaja tijela će vam dati samopouzdanje. Zato se kaže kada imaš problem izađi, prošetaj i izbroj do deset. Ispravite se, duboko dišite i glavu držite uspravno, jer tada će sam položaj tjela da vam vrati snagu.
2. Klasifikujte kojoj  kategoriji problem pripada od gore navedenih ili uspostavite svoju kategoriju problema.
3. Kada ste klasifikovali problem bacite se na akciju. Najbolji način jeste da prvih pola sata ne razmišljate o problemu već da uradite ono što vas najviše opušta i obećate sebi da ćete za pola sata početi sa razmišljanjem o problemu. Zato što je  taj prvi momenat najteži i onda ste vi u neresursnom stanju ili stanju koje nije dobro za donošenje bilo kakve odluke, obično tada djelujete po principu bori se i bježi. Tada nastaju najveće poslijedice. Znači, potrebno je da se dovedete u resursno stanje ili stanje koje je poželjno da razumno donesete odluku sagledavajući sve moguće posljedice.
4. Konsultujte ljude koji su prošli kroz sličan problem ili ljude iz struke. Nikako ne okrećite da pričate sa neiskusnim osobama ili onima koji su skloni panici, impulsivnoj reakciji. Nemojte ulaziti u preduboku analizu jer ćete doživjeti paralizu, stvorićete bezbroj scenarija i učiniće vam se da je svaki izvjestan. Odaberite najviše tri opcije i djelujte.
5. Odredite korake koje ćete poduzeti ali budite fleksibilni da birate i drugačiji put od onoga koji ste zamislili. Krenite agilnom metodologijom, korak po korak.
6. Osvijestite da sve ne možete držati pod kontrolom, neke stvari se samo dese i vi ne možete mijenjati situaciju ali svoje ponašanje možete.
7. Kalkulišite unapred moguće izazove i gubitke, zamislite najlošiji scenario jer tada će očekivanja da splasnu.
8. Kada ste preduzeli sve korake koje ste smatrali da je nužno kako bi  problem riješili, stavite slamčicu u usta, lezite i opustite se, neka sudbina dalje odradi svoj posao. Vi ste uradili sve što ste mogli.
9. Kada se sve završi izanalizirajte situaciju, izvucite pouke i obavezno ih negdje zapišite da to možete pozvati kada vam zatreba u budućnosti.
10. Na osnovu iskustva probajte da napravite predikciju mogućih problema  zasnovanu na iskustvu. Onda preduzmite unaprijed korake kako do istih ne bi uopšte došlo. Primjer: ako znate da poplava može ponovo da se desi, pripremite se dok imate vremena. 

Svaki problem ima svoju filozofiju. Kada sam bio dijete stariji su mi je govorili, “Kada trebaš da podigneš kamen obiđi ga tri puta”. Ja sam razmišljao zašto to moram da radim, samo priđem i podignem ga! No, međutim, to je bila metafora u kojoj je kamen predstavljao problem, a obilazak tri puta oko njega je predstavljao strategiju pristupa riješavanja problema na najoptimalniji mogući način sa najmanjim posljedicama po mene. Motivišem vas da razvijete svoju strategiju filozofije riješavanja problema i da je dijelite sa drugim, možda nekome baš vaš način pomogne. Nemojte se plašiti  problema, oni će svakako da se dese, bitno je kako vi reagujete na to i uvijek znajte da niste sami. Uvjek ima neko ko je prošao kroz sličan problem ili je u goroj poziciji od vas tako da glavu gore i naprijed.

Vladimir Sukara